Home > Bazaar > Asian Language Materials > Tetum >
BAHASA INDONESIA | 中文 (简)
About Us Countries Take Action Activists' Corner Bazaar Know Your Rights Sitemap

Tetum

‘Ami Tanis ba Justisa’ Impunidade iha nafatin ba tinan sanulu nia laran iha Timor-Leste
more >>>

'Ami Tanis ba Justisa’ Impunidade iha nafatin ba tinan sanulu nia laran iha Timor-Leste

Tetum >>download whole doc

‘Ami Tanis ba Justisa’©AI

Iha loron hirak tan nia laran, Timór-oan tomak no komunidade Internasionál sei komemora tinan 10 referendu ne’ebé natoon ne’e administradu husi UNO ne’ebé tuir mai loke dalan ba independensia ba nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (Timor-Leste inisialmente ema hatene iha mundu ho lian Ingles hanesan East Timor) iha tinan 2002. Tinan 10 ona, nasaun foun ne'e haree mudansa barak. Maibé, violensia tempu uluk sei kontinua moris nafatin iha ninia populasun ne’ebé besik ema nain tokon 1 ninia le’et.



Dalan ba prosesu votasaun no situasaun hafoin votasaun hasoru krime barak hasoru umanidade, no mós violasaun hasoru direitu umanu sira seluseluk ne’ebé halo husi milísia ho suporta husi militar Indonézia nian. Abuza sira ne'e hotu hetan dokumentasaun di’ak husi organizasaun ba direitu umanu nian barak, no mós organizasaun perísia sira seluseluk tan. Abuza sira ne’e hotu inklui oho-ema ilegal, halakon ema husi públiku ho forsa, violensia seksual, prende ema ho modu arbitráriu, ameasa no intimidasaun ba Timór-oan wainhira Nasaun Unida (UNO) rasik maka admnistra prosesu votasaun iha tempu ne’ebá. Ema lobuk barak tebes maka hakarak independensia ba Timor-Leste inklui mós UNO nia empregadu lokal sira. Abuza sira ne’e hotu la’os foun, sira refleta hahalok a’at tebes hasoru direitu umanu ne’ebé akontese husi uluk, komesa kedan husi prosesu okupasaun Indonézia nian iha tinan 1975 to’o 1999.

Ohin loron, apezarde patrosíniu nasionál no Internasionál oioin ba inisiativa justisa liu ona tinan 10 nia laran, ema barak ne’ebé sai hanesan suspeitu ba krime iha tinan 1999 sei la’o livre nafatin iha Indonézia, no seidauk bele lori ba hata'an iha tribunál independente ida. Sira hotu-hotu ne’ebé hetan ona prosekusaun iha Indonézia, hetan fali absolvisaun iha prosedimentu ne’ebé hetan krítika maka’as tamba konsidera fundamentalmente hanesan laloos. Ator ida de’it maka sei iha prizaun iha Timor-Leste to’o agora. Iha situasaun hanesan, programa justisa no reparasaun kompreensivu mós seidauk to’o agora bele entrega ba vítima krime tinan 1999 nian tun mai, mézmuke krime hasoru umanidade hetan dokumentasaun di’ak husi Komisaun Akollimentu, Lia Lo’os no Rekonsiliasaun (hatene hanesan CAVR).

Envezde buka dalan atu fó justisa ba vítima sira, governu Timor-Leste no Indonézia adopta fali polítika sira tuir espelu rekonsilisaun nian ne’ebé inklui inisiativa inadekuadu no kontroversial barak hanesan, estabelesimentu komisaun fukun Indonézia —Timor-Leste Lia Lo’os no Amizade. Iha tinan 2005. Iha tempu hanesan, Konsellu Seguransa UNO, ne’ebé inisialmente vokal tebes hodi ezije kona-bá justisa ba vítima sira tinan 1999 violensia nian, aumenta sai nonok tan de’it.

Governu Indonézia no Timor-Leste iha responsabilidade primária atu investiga no prosekuta krime hotu ne’ebé akontese entre tinan 1975 no 1999 no atu asegura reparasaun ba vítima sira. Amnesty International bolu ba governu nain rua atu dezenvolve estratéjia kompriensivu ne’ebé kumpri kompletamente ba sira-nia obrigasaun iha Lei Kriminal Internasionál no Lei Direitu Umanu nian atu hapara impunidade ida ne’e.

Konsellu Seguransa UNO iha nia rezolusaun númeru 1264 (tinan 1999) no iha nia rezolusaun sira tuir mai, ezije katak responsável hotu ba assaun violensia iha tinan 1999 tenke lori ba justisa. Haree ba kontinuasaun failansu entre autoridade Indonézia no Timor-leste sira atu investiga no prosekuta krime iha tinan 10 pasadu, Amnesty International bolu atensaun ba Konsellu Seguransa UNO atu estabelese planu longu prazu kompriensivu ida hodi hapara impunidade ba krime sira ne’e, no hanesan parte ida husi planu ne’e, Konsellu Seguransa UNO mós presiza imediatamente estabelese Tribunál Kriminal Internasionál ida ho juridiksaun ba krime hotu ne’ebé halo ona iha Timor-Leste entre tinan 1975 no 1999. Tribunál ne’e sei bele halo intervensaun no asegura justisa iha kazu reprezentativu baluun no foti assaun hanesan katalizador ba justisa nasionál iha buat seluk. Esforsu atual no investimentu husi Konsellu Seguransa UNO no membru estadu UNO sira atu haforsa regra direitu no suporta reformasaun iha seitor seguransa Timor-Leste nian la kontradiz ho ezijensia ba justisa ba krime pasadu, no tenke kontinua hanesan ne’e. Tetum >>download whole doc